All we do is travel

6. April 2016

STA putovanja

Ima jedna stvar po kojoj su Japan i Hrvatska slični!

 

Vjerovali ili ne, Hrvati i Japanci su slični u jednome! Ne vole raditi -djecu. Ili točnije rečeno, nije da ne bi voljeli, samo u svakoj od navedenih država nedostaju socijalne politike koje bi parove potakle na zasnivanje obitelji. Kako izgleda demografska budućnost Hrvatske i Japana? 

 

Jeste li pogledali film "Svećenikova djeca", gdje se bušenjem kondoma pokušava utjecati na stopu nataliteta mjesta? Istu je ideju dobio i jedan japanski službenik koji je predlagao da se novopečenim mladencima potajno "uvaljuju" probušeni prezervativi, kako bi se boostao broj malih Japanaca. Njegova neuobičajena strategija za povećanje stope nataliteta osvojila je nekolicinu sljedbenika, ali iz ovog već pomalo očajničkog čina vidljiva je zapravo zabrinutost zbog japanskog demografskog pada

 


 

Da li se Japanci ne vole prokreirati ili je kvaka u nečemu drugome?

Japanske su vlasti pokušale na različite načine doskočiti demografskom padu, pokušavajući potaknuti narod da se pomlađuje, pa su otišli toliko daleko da su izdavali priručnike za mlade žene u kojima su u jasnim dijagramima bili prikazani vrhunci i najniže točke plodnosti u odnosu na starosnu dob. Dodajte ovome i raznorazna događanja za spajanje parova (ili ako vam je draže, masovne slijepe spojeve) i bit će sasvim jasno koliko japanske vlasti žele pomladiti svoju populaciju.  U Hrvatskoj također ima ovakvih pokušaja, ali ne pod okriljem vlasti. Neke udruge spriječile bi ženama pravo na pobačaj, time povećavajući natalitet, što nikako nije dobra mjera. Restrikcija nikad nije dobar izbor. Speed dating također postoji u Hrvatskoj, ali to opet nema veze s državom.

 

Glavni razlog smanjenom broju novorođenčadi u Japanu je propadanje braka. Sve manji broj ljudi ulazi u brak, i ako se vjenčaju čine to nekada kasnije u životu. I u Hrvatskoj vidimo taj trend. Trećina Japanki čak i želi biti kućanicama, ali pronalazak muža koji će moći uzdržavati tradicionalnu obitelj predstavlja borbu. U boljim ekonomskim vremenima potencijalni udvarači su imali stalna zaposlenja, u smislu onog sustava u kojem su živjeli naši roditelji - jedna tvrtka do kraja života, dok danas mnogi imaju privremene poslove koje često mijenjaju, a ponekad ti poslovi čak nisu ni na puno radno vrijeme. S druge strane, neke se žene ne žele vjenčati i rađati zbog staromodne japanske korporativne kulture, koja ih, uz izostanak nekih pogodnosti kada je riječ o brizi za djecu, tjera da odustanu od svojih poslovnih karijera. I na kraju, mnogi mladi su još uvijek ograničeni strogim društvenim kodovima ponašanja. Samo nekih 2% djece je rođeno van braka (za usporedbu svjetski prosjek se kreće između 30% i 50%), što i dalje negativno utječe na demografski razvoj. Oni najhrabriji koji se odluče za djecu često ostaju na samo jednom djetetu zbog troškova života i podizanja potomstva.

 


 

Srećom, zapravo, japanska vlast ne može mnogo utjecati na produktivnost u spavaćim sobama, ali promjene na tržištu rada mogu imati povoljan dugotrajan učinak na porast stanovništva. Reforme u obliku zaštite koju bi novi mladi zaposlenici dobivali prilikom zaposlenja na uštrb starijih privilegiranih kolega mogle bi im osigurati sigurniju i stabilniju bazu za ženidbu i samim time za zasnivanje obitelji. Isto bi se moglo promijeniti i kod nas.

 

Mnogi demografi ipak smatraju da je sada već nemoguće za Japan ostvariti pozitivan demografski rast, jer statistički gledano, svaka žena rađa 1.43 dijete. Eventualno rješenje situacije bi mogla biti povećana stopa imigracije, ali mnogi ne vide Japan kao obećanu zemlju jer je tamošnja kultura zaista fascinantna, ali mnogima i previše rigidna da bi se mogli prilagoditi japanskom načinu života. No U Hrvatskoj bi se mnogi lako priviknuli, minus birokracija. 

 

Hrvati se vole zaje*avati, ali kakvi su kada je u pitanju ozbiljna zaje*ancija?

U Hrvatskoj je situacija vrlo slična japanskoj, barem kada su u pitanju tzv. millenialsi, odnosno generacija rođena između 1980. i 2000. godine. Dobna granica ljudi koji stupaju u brak se pomaknula, jer "30-e su nove 20-e" i  žele iskusiti sve što se može iskusiti u trenutku kada počnu voditi  neovisne "odrasle živote".

Sama institucija braka većinom je kod mladog urbanog stanovništva izgubila nekadašnju vrijednost, ali to ne znači da ga apsolutno ne želi. Želi, ali samo pod vlastitim uvjetima, koji nužno ne uključuju djecu. S druge strane, postoji sve više vanbračnih zajednica s djecom. Hrvatski su političari pokušali nekim novčanim mjerama potaknuti rast nataliteta, ali bezuspješno čak i kad se radilo o mjerama poput davanja 25.000 kuna za dijete u mjestu Kalinovac. Jednokratna novčana pomoć ne nudi sigurnost koju trebaju roditelji, koji ne žele preživljavati ili se nadati da će biti bolje, da će biti posla, pa samim time i financija za odgoj djece. Slično kao i u Japanu, trebaju se stvoriti neki preduvjeti kako bi parovi mogli podizati sretno i zadovoljno potomstvo. 

 


Naruči Japan Rail pass kartu

 

Hoću još!

Želite ostati u kontaktu s našim novostima i akcijskim cijenama avio karata? Unesite svoju e-mail adresu kako bi vas jednom ili dvaput mjesečno u vašem poštanskom sandučiću dočekale informacije o zanimljivim i povoljnim putovanjima.

KOMENTARI
0 komentara

All we do is travel

S posjetom i korištenjem web stranice pristajete na kolačić. Pročitajte više o kolačićima.

STA putovanja
Andrije Hebranga 22, 10 000 Zagreb

0800 19 98

info@staputovanja.com

Svaki radni dan nas između 9 i 17 sati možete dobiti na telefonskim brojevima:

ZAGREB
T: 01 488 63 40
M: 099 488 63 40
F: 01 488 63 45
L: Ulica Andrije Hebranga 22, Zagreb

LJUBLJANA
T: +386 (0)1/ 439 16 90
T: +386 (0)1/ 439 16 91
M: +386 (0)41 612 711
L: Ajdovščina 1, Ljubljana