All we do is travel

18. kolovoz 2017

STA putovanja

Ovisnost o putovanjima postoji, tvrde doktori


Je li zaista moguće previše putovati? Je li moguće da je netko ovisan o putovanjima? Sve je moguće, pa i to.

Otkad je čovjek nacrtao prvu kartu svijeta, imao je potrebu da je dopuni. Da je ispuni. Naša ljudska želja da vidimo preko preko, da otkrijemo što se događa tamo negdje daleko dio je nas oduvijek. Istraživački nagon duboko je usađen u nas, a istraživanja pokazuju i da nas stalna potjera za lutanjima može učiniti sretnijima, pametnijima i kreativnijima.

No je li moguće tzv. predoziranje putovanjima, na način da se prirodni instinkt da bolje vidimo i razumijemo svijet oko nas pretvori u stvarnu ovisnost? Dr. Michael Brein, socijalni psiholog, kaže „da“.

Problem je utvrditi točno uzrok ovisnosti o putovanjima. Pitanje je to koje muči znanstvenike još od 1886. godine, kada je francuski vodoinstalater Jean-Albert Dadas dolutao u bolnicu u Bordeauxu. Nakon što je dezertirao iz francuske vojske pet godina ranije, „patološki turist“ prešao je pješice čitavu Europe, od Berlina i Praga pa do Moskve i Istanbula, nakon čega se iscrpio. Kad je došao u francusku bolnicu, nije se sjećao svojih putovanja.

Dromomanija i sakupljači zastavica

Nakon par tjedana liječenja, psihijatri su njegovu ekstremnu verziju putničke groznice dijagnosticirali kao „dromomaniju“. Dromomanija se nekad naziva „lutalačka neuroza“, a termin je službeno uveden u Dijagnostički i statistički priručnik psihičkih smetnji 2000. godine kao „bolest kontrole nagona“ i „psihički problem“. Definicija kaže: „bolesnici imaju nenormalni nagon za putovanjem, spremni su trošiti više nego što imaju, žrtvovati poslove, ljubavne partnere i sigurnost u svojoj požudi za novim iskustvima.“


“Ovisnost o putovanjima je više psihološke, nego biokemijske naravi. Kao i druge ovisnosti, ako im dozvolite da vas preplave, mogu značajno utjecati na sve aspekte vašeg života,“ objašnjava dr. Brein. I dok nije poznato da se netko srušio u nesvijest ili umro od višegodišnjeg lutanja svijetom, termin dromomanije u posljednje se vrijeme često koristi za opisivanje i dijagnosticiranje nove vrste ekstremnih lutalica: kompetitivnih putnika.

Kompetitivni putnici ili oni koji se natječu s drugima koliko su toga vidjeli i što su sve proputovali doslovce žive za putovanja, a na njih troše svo slobodno vrijeme, novac i strast. Mnogi ih zovu „sakupljačima zemalja/zastavica“ jer im je bitno samo da nekamo dođu, da mogu na karti svijeta zabiti zastavicu „tu sam bio.“

Danas imate više od 30. 000 ljudi koji se natječu za titulu osobe koja je najviše proputovala svijet na popisima poput Most Traveled People, The Best Travelled ili Shea’s ISO listi. Mnogim putnicima cilj je postatio dijelom ekskluzivnog kluba onih koji su bili u više od 100 zemalja, tzv. The Travelers’ Century Club

Fascininantno je istražiti sljedeće: ako je vaša životna misija da posjetite opskurna mjesta i teritorije, da li vas to približava boljem poznavanju svijeta ili vas pak odvodi dalje od realnosti?

Guinness ukinuo kategoriju „Osoba koja je najviše putovala“

Lee Abbamonte je s 32 godine postao najmlađi Amerikanac koji je posjetio svaku državu svijeta. „Znam mnogo ljudi ovisnih o putovanjima i odmah znate da nešto nije u redu. Ne mogu prestati i riskiraju sve u životu kako bi putovali,“ kaže Lee, „Samo malo pročačkajte i vidjet ćete puno njih koji su izgubili supružnike, kuće i čitava bogatstva.“

A post shared by Lee Abbamonte (@leeabbamonte) on

Jedan od onih koji su sve izgubili je odvjetnik iz Indiane John Clouse koji je u Guinnessovoj knjizi rekorda bio „Osoba koja je najviše putovala“ sve dok nije odlučeno da se ukida ta kategorija jer je previše subjektivna pa je stoga više i nema. Kad mu se drugi putnik Charles Veley približio rekordu, Clouse je izjavio kako ga je titula koštala 6 razvoda braka i kako nema namjeru tako je lako predati. Ipak, Veley je Cluosea nakon 15 godina skinuo s trona, no Guinness je u međuvremenu ukinuo kategoriju..

Neki ljudi s popisa su toliko žarko željeli nastaviti s putovanjima, da su se u svrhu financiranja putovanja upuštali u neke ilegalne radnje te na kraju završili u inozemnim zatvorima. Ipak, kako tvrdi dr. Brein, samo malen dio tih ljudi ima zaista ovisnost o putovanjima. Iako se mnogi danas vole nazivati „ovisnicima o putovanjima“ i rado stavljaju oznaku uz svoje objave #traveladdicts, većina to ipak nije.

Iskustvo putovanja vas nagrađuje i želite još takvih stvari doživjeti. To je kao kaleidoskop novih slika, zvukova i iskustava na svakom zavoju, a uspješno navigiranje kroz te nepoznate situacije je najbolji način da neka osoba ostvari više razine potreba prema Maslowovoj piramidi,“ objašnjava dr. Brein. Maslowa piramida odnosi se na hijerarhiju ljudskih potreba koje je Abraham Maslow opisao u psihološkom djelu „Motivacija i ličnost“. Potrebe su urođene u svakog čovjeka i upravljaju njegovim ponašanjem. Na samom su dnu fiziološke potrebe, zatim slijede potrebe za sigurnošću, potrebe za pripadanjem i ljubavlju, potrebe za poštovanjem te, na samom vrhu, potreba za samoaktualizacijom. Piramida dobro opisuje odnose među potrebama, jer se više potrebe ne javljaju dok nisu zadovoljene potrebe nižeg reda. Tako primjerice, gladna osoba neće čeznuti za ljubavlju ili se zamarati ispravnim stavovima.

#traveladdicts ispunjavaju emocionalne rupe

Drugim riječima, ovisnost koju neki putnici i 3,5 korisnika Instagrama stavljaju pod oznaku #traveladdicts je vjerojatno naučen bihevioralni odgovor na emocionalno ispunjenje koje pružaju putovanja, ne ova ovisnost o kojoj pričamo. Doktor Brein objašnjava kako većina ljudi nesvjesno organizira svakodnevni život na način da bude predvidljiv i sa što manje stresa kako bi se zadovoljile ljudske potrebe za sigurnošću i preživljavanjem. Što dulje živite u rutini, to sve više ograničavate svoje potencijalne mogućnosti, nagrade i osobni rast. Kad pobjegnete od svog tipičnog okruženja i postavite neki novi izazov pred sebe, to vam pomaže da iskusite uspjeh i samoaktualizaciju koje se nalaze na vrhu piramide potreba.

Putovanje je fizički i psihički bijeg od rutine, zato je toliko zadovoljavajuće. No kad putovanje postane rutina, svako sljedeće putovanje postaje sve manje uzbudljivo, a vi se sve više želite vratiti kući.

Ne, ne morate sve ostaviti i prodati kako biste život posvetili putovanjima. Nije to ipak život za svakog.

Prokletstvo adaptacije: Zašto je bolje kupovati iskustva, a ne stvari?

Svaki vikend bi trebao trajati 3 dana

Efekt godišnjeg: Bolje je uzeti više manjih odmora, nego jedan veliki

Godišnji odmor je dobar za tvoje zdravlje

10 inspirirajućih ruta kojima valja proći za života

10 putovanja na koje bi žene trebale otići do 40. godine

 

Hoću još!

Želite ostati u kontaktu s našim novostima i akcijskim cijenama avio karata? Unesite svoju e-mail adresu kako bi vas jednom ili dvaput mjesečno u vašem poštanskom sandučiću dočekale informacije o zanimljivim i povoljnim putovanjima.

KOMENTARI
0 komentara

All we do is travel

S posjetom i korištenjem web stranice pristajete na kolačić. Pročitajte više o kolačićima.

STA putovanja
Andrije Hebranga 22, 10 000 Zagreb

0800 19 98

info@staputovanja.com

Svaki radni dan nas između 9 i 17 sati možete dobiti na telefonskim brojevima:

ZAGREB
T: 01 488 63 40
M: 099 488 63 40
F: 01 488 63 45
L: Ulica Andrije Hebranga 22, Zagreb

LJUBLJANA
T: +386 (0)1/ 439 16 90
T: +386 (0)1/ 439 16 91
M: +386 (0)41 612 711
L: Ajdovščina 1, Ljubljana