All we do is travel

24. ožujak 2017

STA putovanja

Kakva je bila Kuba prije revolucije?

Kubanska revolucija službeno je počela 26. srpnja 1953. godine, dan nakon proslave svetog Jakova. Samo godinu dana ranije na vlast je došao diktator Fulgencio Bastista kojeg su podržavale Sjedinjene Američke Države. Tada još prilično nepoznati mladi odvjetnik  Fidel Castro pokušao ga je svrgnuti boreći se protiv njega na izborima 1952. godine, no izbori su završeni i prije nego su Kubanci stigli na birališta. Batistina stranka je, naime, bila posljednja pa je izvršio vojni udar kojima je došao na vlast.

 

Mafija, kockanje i prostitucija

U očima svijeta, posebice Amerikanaca, Kuba je 1940-ih i posebno 1950-ih bio otok grijeha, društvo prožeto kockanjem, mafijom i prostitucijom. Kako je to kasnije opisala Susan Sontag, Kuba je bila, zemlja poznata po glazbi, prostitutkama, cigarama, abortusima, životu u resorteovima i porno filmovima.“ I drugi američki intelektualci opisivali su Kubu slično, uglavnom kao mafijaški bordel.

Havana je bila preteča Las Vegasa. Kasina su se na Kubi pojavila 1920-ih s jačanjem turizma, no tek su 50-ih godina procvjetali zahvaljujući Batisti koji je uzeo sredstva iz kubanske banke za razvoj kako bi sagradio hotele  i dozvolio svojima američkim pajdašima da u njima kockaju. Nekoliko je mafijaških obitelji dugo je planiralo svoj biznis proširiti iz SAD-a na Kubu. U prosincu 1946. u poznatom Hotelu Nacional održan je važan sastanak šefova najmoćnijih mafijaških obitelji pod vodstvom Luckyja Luciana koji je tamo bio već dva mjeseca. Međutim, kubanska vlada deportirala je Luciana u veljači zbog snažnog pritiska SAD-a. Neki drugi mafijaši ipak su se zadržali puno puno dulje, i vodili biznis.

 

Kockanje je bilo legalno, a licence za otvaranja kasina dobivale su velike tvrtke koje su ulagale dovoljno sredstava u turizam, primarno gradeći hotele i nova kasina. Riviera, Capri i Havana Hilton (danas Havana Libre) bili su vodeći u tom polusvijetu.

Usporedno je cvjetalo i tržište narkotika. Kokainska linija Bogota-Havana radila je non-stop. Bilo je jače od tržišta šećerom, glavne ekonomske grane Kube.

Putovanje po Kubi: Grupna putovanja - do 15% popusta na određene termine od 5.390 kn (tura)

Preuzmi ebook: vodič kroz putovanje na Kubu

Prostitucija je krajem 1950-ih bila na vrhuncu, sa 270 bordela u kojima je radilo 11 500 žena. U Havani je tada bilo milijun stanovnika.

 

Kuba je bila zaista američki otok za zabavu. Samo iz Miamija je dnevno bilo po 8 povratnih letova. Hoteli, restorani, noćni klubovi, golf klubovi i kasina radili su punom parom, a na otok je stizala američka elita. Ava Gardner, Frank Sinatra i Ernest Hemingway također su se zabavljali u ovom raju američkih mafijaša.

Do kraja 50-ih, SAD je držao 90% kubanskih rudnika, 80% javnih službi, 50% željeznica, 40% proizvodnje šećera i 25% bankovnih depozita. Amerikanci su nametnuli i svoj stil života pa su tako Kubanci vozili američke automobile, gledali hollywoodske filmove, učili engleski u školama, slušali  rock and roll i igrali američki bejzbol. Svijet je zauzvrat naučio mambo, rumbu i salsu.

 


Kubanci su uglavnom bili američke sluge

Kubanci nisu bili česti gosti kasina, zbog visokih zahtjeva oko dress codea i minimalnih ulaganja u kocku to su mogli priuštiti samo rijetki bogati. Razlike između bogatih i siromašnih bile su sve veće, korupcija je cvjetala, većina stanovništva radila je na farmama šećerne trske samo četiri mjeseca godišnje ili pak kao posluga turistima srednje i više američke klase. Većina žena ipak se nije odala starom zanatu, a uglavnom su bile bez posla. Šokantan je podatak da je 1953. godine samo 14% žena radilo tijekom cijele godine, dok je 83% njih radilo tek 10-ak tjedana godišnje.

Ljudi su često bili na rubu gladi, a zdravstvena pomoć im nije bila osigurana. Vladala je ogromna nepismenost. Mediji su bili pod cenzurom, a oko 20 000 ljudi ubijeno je zbog neslaganja s vlašću.

Revolucija!

Takva slika nije se sviđala svim Kubancima. Castro je 1953. godine skupio oko sebe 130 ljudi i krenuo u borbu. Prvi put nije uspio te je bio uhićen i zaradio zatvorsku kaznu. Iz tog vremena je i njegov poznati govor koji je završio riječima „Povijest će me odriješiti“. Režim ga je oslobodio dvije godine kasnije, nakon čega je ovaj pobjegao u Argentinu i upoznao Che Guevaru. Zajedno su 1959. godine uspjeli svrgnuti diktatora koji je s državnim novcem pobjegao preko granice i uspostaviti komunizam na otoku.

 

Zabrana kazina i ilegalna lutrija

Castro je odmah zabranio kasina i sve vrste kockanje postala su ilegalne. Zabranio je čak i lutriju, koju su građani ipak potajice igrali sve do danas. Underground lutrija zvana bolita igrala se diljem Kube, s dobitnim brojevima iz inozemstva. Posljednja dva brojeva venezuelanske lutrije bili su dobitni brojevi na Kubi.

Nije Fidel ukinuo samo lutriju. Ukinuo je sve privatne američke biznise. Nacionalizirao ih je, kako SAD ne bi i dalje kontrolira kubansku ekonomiju. To je naravno zahladilo odnose sa SAD-om, a približavanje Rusiji dovelo je do embarga koji je trajao 50 godina.

Dolaskom na vlast, želio je ravnomjerno podijeliti zemlju među stanovnicima, potaknuti industrijalizaciju, smanjiti nezaposlenost, poboljšati obrazovni i zdravstveni sustav.  Kubanci su postali najpismeniji narod na svijetu, s besplatnim zdravstvom za sve.

 

9 činjenica o Kubi za koje sigurno još niste čuli

No turizam je automatski propao. Više od 350 000 turista došlo je na Kubu 1957. godine, da bi 1961. godine ta brojka pala na samo 4 tisuće.

Castrovo vođenje države natjeralo je 500 000 ljudi da napusti zemlju do 1970. godine.

Sve do kraja 80-ih Kuba je uspijevala biti na visini socijalnih i ekonomskih indikatora. No raspadom Sovjetskog saveza sve se promijenilo i otok je utonuo u tzv. „posebno razdoblje“.  Castro je 1993. otvorio prvi resort na Kubi, hotel Colonial o kojem smo vam pisali nakon što smo ga posjetili 2015. godine (u međuvremenu se renovirao). Turizam je postao važna grana ekonomije, no država je i dalje sve kontrolirala. Stanovništvo je postalo siromašno, a socijalne mjere nisu bile dovoljne da nahrane sve. Povlačenjem Fidela i dolaskom Raula Castra na vlast, počeli su se ponovo približavati SAD-u i početkom 2016. godine Amerikanci su dobili dozvolu za avionske letove do Kube. Danas je Kuba na početku novog vala turizma.

AKCIJA:Putovanje na Kubu: Vodimo vas na 8-dnevne ture po Kubi

Šalji upit

Hrvoje Šalković piše: Zašto je pogrešno ići na Kubu 'dok je stari još živ'?

 

Hoću još!

Želite ostati u kontaktu s našim novostima i akcijskim cijenama avio karata? Unesite svoju e-mail adresu kako bi vas jednom ili dvaput mjesečno u vašem poštanskom sandučiću dočekale informacije o zanimljivim i povoljnim putovanjima.

KOMENTARI
0 komentara

All we do is travel

S posjetom i korištenjem web stranice pristajete na kolačić. Pročitajte više o kolačićima.

STA putovanja
Andrije Hebranga 22, 10 000 Zagreb

0800 19 98

info@staputovanja.com

Svaki radni dan nas između 9 i 17 sati možete dobiti na telefonskim brojevima:

ZAGREB
T: 01 488 63 40
M: 099 488 63 40
F: 01 488 63 45
L: Ulica Andrije Hebranga 22, Zagreb

LJUBLJANA
T: +386 (0)1/ 439 16 90
T: +386 (0)1/ 439 16 91
M: +386 (0)41 612 711
L: Ajdovščina 1, Ljubljana