All we do is travel

10. svibanj 2017

Ivan Ico Rako

Bjelorusija iz prve ruke: Put u posljednju europsku diktaturu

Rotor s zvijezdom na Aveniji Nezavisnosti

Početkom ove godine Bjelorusija je ukinula vize za turistički posjet do pet dana, što je bio i više nego dobar razlog za kratko putovanje u tu, po nekim zapadnim mjerilima, posljednju europsku diktaturu smještenu između Poljske, Litve, Latvije, Rusije i Ukrajine.

Iako su vize ukinuli, sam ulazak u zemlju nije bio tako jednostavan. Odmah na ulasku osjetili smo naslijeđe bivše sovjetske birokracije. Uz važeću putovnicu bilo je potrebno imati i putno zdravstveno osiguranje. Usprkos tome što smo imali važeće police zdravstvenog osiguranja, uslijedilo je polusatno natezanje na imigracijskom šalteru i objašnjavanje na mom lošem ruskom kako su naše police važeće. Bilo je jednostavnije potrošiti tridesetak kuna i platiti njihovo putno zdravstveno osiguranje.

Glavni trg 

Minsk je prijestolnica Bjelorusije, u kojem živi blizu 2 milijuna ljudi. Centar grada je lijepo sređen, čist i moderan, s puno kafića i restorana, diskoteka i umjetničkih galerija. Avenije i ulice su izrazito široke, u sovjetskom štihu.

Povijest Minska je puna ratova i razaranja. Bio je dio Litvanske kneževine, zatim Poljsko-litvanske unije, zatim ga pripaja Rusko carstvo, pa su ga okupirali nacisti, da bi ga 3. srpnja 1944. oslobodila Crvena armija. Grad je tijekom burne povijesti bio razoren desetak puta u svojoj povijesti, i svaki put se dizao iz pepela i ruševina, poput mitske ptice Feniks.

Zadnje veliko razaranje dogodilo se u Drugom svjetskom ratu, nakon čega je obnovljen za vrijeme SSSR-a, što je i jedan od razloga da je planski izgrađen, s vrlo širokim avenijama.

Avenija Nezavisnosti 

Minsk odražava sovjetsko planiranje i arhitekturu. Mnogi ga smatraju „najsovjetskijim“ gradom bivšeg SSSR-a.

Lenjin ispred parlamenta 

„Imamo bjeloruski jezik, ali ruski razumije više ljudi“

Bjelorusi imaju svoj jezik, no u svakodnevnom životu koriste ruski. Sve je dvojezično, svi natpisi, nazivi ulica, kao da nikad nisu izašli iz SSSR-a. Pričao sam s taksistom, i on mi je objašnjavao da zašto da pričaju bjeloruski, kad ruski razumije daleko više ljudi. Transliteracija latiničnih naziva ulica i trgova je počela pred par godina, tako da će se i nepoznavatelji ćirilice lako snaći po gradu. No, znanje engleskog je prilično nisko, tako da je lakše pitati na pojednostavljenom hrvatskom nego na engleskom.

Nacionalni muzej Minsk 

Nacionalna knjiznica 

Obično na svojim putovanjima ne posjećujem previše muzeje, no u Minsku se definitivno isplati posjetiti Nacionalni muzej na Aveniji nezavisnosti, te Muzej povijesti velikog patriotskog rata (Drugi svjetski rat, op.a.), koji se nalazi nedaleko od Parka pobjede na obali rijeke Svislač.

Muzej WWII

Na obali rijeke u Minsku

Posljednji ostaci europske prašume

Bizon

Bjelorusija je poznata po staništu posljednjeg europskog bizona, na granici između Bjelorusije i Poljske, nedaleko od grada Bresta (ne treba ga zamijeniti za onaj u Francuskoj). To područje se zove Bjelovjeska šuma, dok ga lokalni zovu Belavežskaja pušća. To je jedan od posljednjih ostataka prašume koja se protezala cijelom europskom nizinom.

Da bismo došli do granice, uzeli smo noćni vlak Minsk-Brest. Karte za taj vlak mogu se vrlo jednostavno kupiti online, i ono što me fasciniralo, vlakovi su točni, doslovce u minutu. Vlakovi su me podsjetili na putovanje transibirskom željeznicom. Isti izgled vagona, isti razredi, vidi se da su željeznice naslijeđene od ruskih.

Iskustvo iz Transibirske željeznice: Brutalno je putovati solo vlakom!

Bretska tvrdjava

Rano ujutro smo došli u Brest, i prvo smo posjetili Brestsku krepost, tvrđavu u predgrađu. Tvrđava je poznata po tome što se našla među prvima na udaru prilikom njemačke okupacije. Sovjeti su pružili žestok otpor nacistima, no svi vojnici koji su branili tvrđavu su izginuli. No u samoj bitci, nacisti su imali strahovite gubitke, i zbog tog je grad Brest dobio status grada heroja. Na samom ulazu u tvrđavu nalazi se veliki monument s isklesanom zvijezdom petokrakom, dok se u samom centru tvrđave nalazi se veliki kip hrabrog borca.

Bretska tvrdjava sredisnji kip 

Tura biciklom po nacionalnom parku

Nakon obilaska tvrđave, uhvatili smo taksi koji nas je odvezao do Bjelovjeske šume, njihovog nacionalnog parka. Otprilike sat vremena vožnje na sjever je proteklo u razgovoru ugodnom s vozačem, a u šumi se, uz odličan ručak, može razgledati zoološki vrt s životinjama koje tamo žive, a i postoji nekoliko tura biciklom. Mi smo uzeli najtežu, i nakon 3 sata bicikliranja smo završili naš jednodnevni posjet nacionalnom parku.

Dvorac Mir i bjelorusko craft pivo

Dvorac Mir

Pri povratku u Minsk, odlučili smo stati na pola puta i posjetiti nadaleko poznati dvorac Mir, u istoimenom mjestu. Dvorac je odličan primjer srednjoeuropskog dvorca, a građen je u nekoliko stilova, od gotike, preko renesanse do baroka koji su se savršeno uklopili stvorivši spomenik kulture koji je završio na UNESCO-voj listi mjesta. Devastirao ga je Napoleon, cijelo stoljeće je stajao napušten, i u potpunosti je obnovljen početkom prošlog stoljeća.

Kraftmen 

Rakovski Brovar 

Jedna od stvari koja me iznenadila je i lokalna pivska scena. Zanatsko (craft) pivo je ušlo na velika vrata u Bjelorusiju. U Minsku se toči zanatsko pivo u desecima pubova i birtija, a nađe se i u lokalnim supermarketima. Specijalizirani pubovi toče piva uglavnom bjeloruskih i ruskih neovisnih pivara. Nije trebalo dugo razmišljati kako provesti posljednju večer našeg putovanja. :)

Ico: Gdje sam pio najbolja craft piva diljem svijeta, od San Diega do Moskve

Romantika za ljubitelje pive: Ovaj craft beer hotel ima jacuzzi pun pive

Možda vas zanima i ovo:

Poljska: Krakow ili Krakov „preživio“ je Drugi svjetski rat zbog blizine Auschwitza

Ico u suknji: Sirija prije rata bila je prekrasna zemlja, što je danas ostalo od nje?

Bolivija: Zemlja u kojoj su Hrvati klasni neprijatelji siromašnim Indijancima

Gvatemala: Tamo gdje ulice nemaju ime, a busevi su „kokošji“

Singapur: SMRT u „američkom“ gradu gdje su žvakaće zabranjene

 

 

Hoću još!

Prijavi se na STA obavijesti! Dvaput mjesečno ćemo poslati zanimljive putničke priče i najpovoljnije cijene avio karata.

KOMENTARI
1 komentar

joyce burke

Gost

Priča o tome kako sam se okrenuo suprugu. Vratio se moj svijet i moj život! Nakon godinu dana slomljenog odnosa, moj muž me obavijestio o razlozima. Osjećala sam se kao da moj život završava, skoro sam počinio samoubojstvo, bio sam emocionalno nizak. (Zahvaljujući vještici po imenu dr. NHAGA) koju sam upoznala na mreži. Jedan vjeran dan, dok plivam putem Interneta, svjedočio sam svjedočenju ovog čarobnjaka. Neki su ljudi svjedočili da je vratio svog bivšeg dečka, neki su priznali da je oporavljao uterus, iscjeljivanje raka i drugih bolesti, neki su priznali da bi mogao spell da zaustavi razvod i tako dalje. Također sam upoznao posebnu svjedočanstvo o ženi po imenu CINDY, koja je svjedočila o tome kako je donijela svog dečka Ex u manje od dva dana, a na kraju svjedočenja odustala je e-adresu dr. NHAGA. Nakon čitanja ovoga, odlučio sam pokušati. Kontaktirala sam mu e-mailom (Nhagaspellcaster@gmail.com) i objasnila problem, rekla mi da se ne brinem, da se u 48 sati moj muž vratio meni. Na moje iznenađenje moj je muž došao k meni i zamolio me da mu oprostim. Riješili smo naše probleme, a sretniji smo nego prije ... Dr. NHAGA je doista talentirani čovjek i neću ga prestati objavljivati ​​jer je divan čovjek ... Ako imate problema i tražite pravi i pravi čarobnjak za rješavanje svih vaših problema. To je legitimno. Kontaktirajte ga na svojoj e-pošti, (Nhagaspellcaster@gmail.com) nhagaspirituals.wixsite.com/nhaga

Komentiraj

All we do is travel

S posjetom i korištenjem web stranice pristajete na kolačić. Pročitajte više o kolačićima.

STA putovanja
Andrije Hebranga 22, 10 000 Zagreb

0800 19 98

info@staputovanja.com

Svaki radni dan nas između 9 i 17 sati možete dobiti na telefonskim brojevima:

ZAGREB
T: 01 488 63 40
M: 099 488 63 40
F: 01 488 63 45
L: Ulica Andrije Hebranga 22, Zagreb

LJUBLJANA
T: +386 (0)1/ 439 16 90
T: +386 (0)1/ 439 16 91
M: +386 (0)41 612 711
L: Ajdovščina 1, Ljubljana